Page 55 - Bilten 2
P. 55

1.


                                    ARISTOTELOVO  SHV AT ANJE  EKONOMIJE.


                                Aristotelo iz  Stagire, sin lekara Nikomaka, ziveo  je izmedu
                          384  i  322  pre  Hrista,  lutao  je raznim  gradovima  grcke  i  cesce
                         svracao u Atinu, gde se dao na ucenje posecujuci onu slavnu Aka-
                          demiju koja je okupljala najbolje mladice  Jelade pod nenadma-
                          sivim vodstvom strogog i omiljenog ucitelja Platona.
                                Ukupnost  dela  koja  je Aristotelo  ostavio )  sacinjava  naj-
                                                                                    1
                          potpuniji dokaz  obrazovanosti  njegovog  doba  i  ujedno  svedoci
                          o  jednom duhu vicnom empirickom posmatranju cinjenica i spe-
                          kulativnom  ispitivanju  opstih  zakona  i  principa:  a  to  je glaVhi
                          i  jedino moguc put za onoga koji hoce  ozbiljno da se  bavi  nau-
                          kom,  daleko  od  uzaludnih  tehnickih  diskusija  koje  su  ili  proiz-
                          voljne  iii  ukazuju  na  jedno  privremeno  i  nestalno  stanoviste  iz
                          koga je nemoguce izvoditi naucne zakone i principe.
                                Aristotelo se bavio prirodnim i moralnim nauKama, rasprav-
                          ljao  je o  neodredenhn  empirickim  cinjenicama  i  o  opstim  prin-
                          cipima:  jednom recju filosofirao  je, jer je nJegov duh bio  takav
                          i na taj  nacin dosao  do  to like moci  razumevanj a i naucnog kon-
                          struisanja realnoga_,  da se maze smatrati zacetnikom mnogih po-
                          sebnih  nauka.  Pa ipak nije  dublje  prodro  u  ispitivanju ni  jedne
                          empiricke  nauke i zato  je ostao  covek  svoga  vremena,  blizi  so-
                          kratovskoj  majeutici )  i prozet platonskim idejama, nego uprav-
                                                   2
                          ljen na tacno  zapazanje cinjenica.  lpak se  zbog toga,  niko  nece
                          usuditi  da  mu  ospori  mesto  u  republici  naucnika,  i ako  su vec  u




                                1)  Diogen  iz  Laerta  tvrdi  da  se  Aristotelovi  spisi  zavedeni  u  alek •
                          ~andrijskoj  Biblioteci  penju  na  146  dela  pod.eljenih  na  40  svezaka.  Medu
                          tim,  do  nas  su  doprli  samo  sledeca:  Logika -  Fizika -  Metafizika -  Ma-
                          tematika  -   Psihologija  -  Politika  -  Istorija  poetike.
                                2)  Sokratova  vestina  da  pomocu  spretnih  pitanja  i  odgovora  dokuci
                          saznanj;:i  o  pravilnim,  istinitim  pojmovima.  (Prevod).
   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59   60