Page 63 - Bilten 2
P. 63

1.7

                                Iz  udruzivanja  vise  porodica  nastaje  selo,  a  to  je  naselje
                         ciji su clanovi vezani  rodbinskim  vezama,  i  kako  je svaka  poro-
                         dica  podvrgnuta  vlasti  najstarijega  clana  kao  kra_lja  i  naselja
                         imaju isto uredenje:  stoga se  obrazuje  gradovi kojima  je u  po-
                         cetku upravljao kralj  (ib.,  I,  I,  7).
                                Prva zajednica koja ima  potpun ekonomsk! karakter jeste
                         grad, koji je nastao iz udruzivanja vise sela; on je dovoljan sam
                         sebi i  jeste ustanuva kojoj  prirodno teze i  porodica i  selo,
                                U  gradu  se  ostvaruje  nacelo  autarkije:  biti  dovoljan-sam
                         sebi, sto je njegov glavni cilj.  I zato je za Aristotela ocigledno:
                         da grad pretstavlja jedan prirodan fakat i da je covek po priro9i
                         drustvena zivotinja:  tako da je covek izvan svake gradanske za-
                         jednice,  po  prirodi  a  ne  po  udesu,  bice  iznad  i1i  ispod  covecan-
                         skog, kao onaj koga Homer naziva.
                                       »lisenim  domovine,, zakona i  ognjista«:      12 )
                                Zamislj en  izvan  dtustva,  covek  bi  stalno  tezio  borbi  i  oti-
                         macini i  stoga bio protivan svakom gradanskom poretku, dok se
                         cak  i  kod  zivotinja  primecuje  izvestan  princip  drustvenog  ure-
                         denja  i  mnoge  od njih zive u  coporima:  zato vec  po  Aristotelu
                         u  stvarnosti ne moze da opstane usamlj en covek.
                                Osecanjem  o  tome  sta  je  pravedno  a  sta. nepravedno,  sta
                         dobro  a  sta rdavo,  covek se  razlikuje od zivotinja:  prema tome
                         moralni zakoni cine od coveka vise bice koje se u  odnosu. prema
                         ostaljm zivim bicima odlikuje od njih.
                                To su oni isti osecaji bez kojih nema zivota u  drustvu, zato
                         ko  nije  sposoban  da  zivi  drustvenim. zivotom, »iii  je divlja  zver
                         i1i  je bog«, to jest i1i  jedno niz.e  bice,  u  koliko je lisen onih ose-
                         caja koji odlikuju coveka, iii jedno sasvim vise bice od naseg co-
                         vecanskog.
                                Prvi covek koji je udario temelj gradu bio je covek najvece
                         vrline,  i  samo vrlinom  covek  moze sve  svoje osecaje i  moci ko-
                         jima ga je priroda obdarila upraviti na postizavanje dobra. Vrlina
                         -je sretstvo za ostvarenje p-ravednosti,  a  ova je osnov i  uslov sv-a-
                         kog ljudskog drustva (ib., I,  I,  12)
                                Iz  ovih pretpostavaka Aristotelo izvodi pojam o  pravu kao
                         normi o  zajednickom drustvenom zivotu, koji se ogleda u  deter-
                         minaciji  pravednosti.             •                           •
                                                                *
                                                            *       *
                                Posto je tako pretpostavio da svaki grad nastaje iz sastava
                         porodica,  Ar.istotelo  smatra,  za ·potrebno  da  se  o  ekonomiji  ra-
                         sp ravlja kao o  upravljanju porodicom_
                                Porodica  moze  biti  potuna  ili.  ne:  p.otpuna  je  a_ko  je
                         sastavljena  od  robova i  slobodnih  clanova.  U  svakom slucaju se
                         u  svakoj  porQdici  susrecu osnovni odnosi izmedu  pr-vih  clanova,.
                         a  to. su:  gospodar  i  rob,  muz  i  .zena,  otac  i  deca.

                                12)  Pol.,  1.  9.
                                Aristotelovo  shvatanje  ekonomije
   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68